Proizvodnja, prodaja i štampa kombinezona i tregeruša

Radna odela i kombinezoni koje izrađujemo su sa termo uloškom za ekstremno niske temperature, ili od veoma laganih materijala za letnji period, a na raspolaganju Vam stoji veliki broj različitih modela. Zaštitna odeća, jakne i prsluci su uključeni u proizvodnju. U zavisnosti od delatnosti kojom se bavite, spremni smo da Vas posavetujemo oko odabira materijala, sa posebnim osvrtom na sirovinski sastav, debljinu materijala, vodoodbojnost ili vodootpornost, otpornost na kiseline, ulje, hemiju, krv, vatru i ostala negativna delovanja.

Zimska radna odeća

Uvoznik guma "Coning" otvorio je u Beogradu 1. februara jedan od najmodernijih prodajno-servisnih centara u Evropi. Poslovnica, u čiju izgradnju je uloženo 6,5 mil EUR, prostire se na više od 5.000m2 i zapošljava 20 radnika.
Zimski kombinezoni visokog kvaliteta. Uniforme Katić
Novootvoreni centar kompanije "Coning" nalazi se na Novosadskom putu 67 i kupcima nudi širok spektar proizvoda i usluga.


Tehnički pregled novootvorenog centra prvi je servis u Srbiji čiji je rad potpuno usaglašen sa standardima novog Zakona o saobraćaju. U njemu je moguće izvršiti pregled putničkih i teretnih vozila najsavremenijim mašinama za dijagnostiku i pregled, obaviti servis zamene ulja kao i montažu i demontažu guma – rekao je Pupovac.

U prodajnom asortimanu Centra mogu se naći robne marke pneumatika kao što su "Continental", "Uniroyal", "Semperit", "Barum", "General", "Amerika", "Mitas", kao i široka lepeza svih vrsta klinastog remenja robnih marki "Rubena" i "Optibelt".

U opremanju skladišta centra metalnim stalažama za gume učestvovala je hrvatska kompanija "Meštrov", generalni zastupnik proizvođača metalnih industrijskih stalaža, metalnih trezora i sefova za banke.
Beogradski "Coning" jedan je od najvećih uvoznika guma na teritoriji Srbije sarađuje sa više od 7.000 preduzeća i generalni je zastupnik nemačke kompanije "Continental".

Kombinezoni Beograd

Ulaganje "Gorenja" u Zaječaru obezbediće posao za najmanje 300 radnika, što će doprineti sprečavanju odlaska mladih iz istočne Srbije, izjavio je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić povodom najave slovenačke kompanije da će realizovati treću investiciju u našoj zemlji.
Izrada i prodaja kombinezona, radnih pantalona, htz jakni i prsluka. 15 godina uspešnog poslovanja na teritoriji Srbije. Uniforme Katić
"Kompanija 'Gorenje' je danas zvanično objavila da želi da gradi treću fabriku u Srbiji, za proizvodnju veš mašina i mašina za sušenje veša u Zaječaru. Ta firma je zainteresovana da u narednom periodu zaposli 300 radnika i mislim da je ovo veoma važna investicija s obzirom da je reč o istočnoj Srbiji, iz koje mladi odlaze u razvijenije gradove", rekao je Dinkić.

Dinkić je ukazao da su višemesečni pregovori "Gorenja" sa Ministarstvom ekonomije doveli do konkretnih rezultata i najavio da bi do kraja ove nedelje trebalo da se potpiše Sporazum sa tom slovenačkom kompanijom o investiciji u Zaječaru.

"Sa dolaskom 'Gorenja' mislim da ćemo napraviti preokret u istočnoj Srbiji, kao što smo u Šumadiji napravili sa dolaskom 'Fiata'", rekao je Dinkić i naveo da je Ministarstvo spremno da u potpunosti podrži realizaciju te investicije.

On je podsetio da do sada u Zaječaru nije bilo ozbiljnih investicija i da je taj grad zajedno sa još nekoliko mesta u Srbiji proglašen oblašću od posebnog značaja za razvoj industrije u našoj zemlji.

"Ovo je dobra vest jer će 90 % ove proizvodnje ići u izvoz", kazao je on i naveo da je "Gorenje" već prisutno u Staroj Pazovi gde proizvodi bojlere i u Valjevu u kome ima svoju fabriku frižidera i zamrzivača.

"Moguće je da se Sporazumom dogovorimo i da oni povećaju broj radnika koji će raditi u Valjevu, dupliraju kapacitet u Staroj Pazovi za proizvodnju bojlera. Fabrika u Staroj Pazovi je završena i krenula je probna proizvodnja a uskoro će biti i svečano otvaranje", rekao je Dinkić.

"Gorenje" će u Zaječaru kupiti fabriku "Porcelan" u stečaju, čije su hale trenutno prazne.

Industrijski kompleks u Zaječaru obuhvata dve hale ukupne površine 18.000 kvadratnih metara, koje se nalaze na 14 hektara zemljišta.

Planirana početna investicija procenjuje se na približno 2,9 miliona evra.

Zidraske uniforme

SRPSKA privreda ne može da se oporavi sve dok se ne popravi obrazovna slika, a to je moguće učiniti jedino jasnom državnom strategijom - zaključak je sa okruglog stola pod nazivom „Mladi na tržištu rada - tranzicija iz sveta obrazovanja“ koju je u petak organizovao Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju u Beogradu.

Deficit mladih stručnjaka, neusaglašeni obrazovni profili sa tržištem rada, manjak praktičnih znanja i zaostala metodologija učenja samo su neki od razloga zbog kojih naša zemlja, sa čak 46 odsto mladih bez posla, spada u sam evropski vrh po ovom neslavnom rekordu.

Prema oceni Radmile Bukumirić-Katić, pomoćnika ministra rada i socijalne politike, naša će se privreda naći u zapećku ukoliko se pod hitno ne pronađu bolja i modernija sistemska rešenja.

- Ogromna zabluda je da Srbija ima kvalifikovanu radnu snagu. Naprotiv, užasno zaostajemo - smatra Bukumirić-Katić. - Samo u procesu proizvodnje tekstila kasnimo 37 godina. Ovaj vek zahteva multidiscipliniranost i doživotno usavršavanje kako bi se neprestano prilagođavali novim potrebama. Prošlo je vreme da se u jednoj firmi sedi doživotno.

Bukumirić-Katić dodaje da su mladima u Srbiji neophodna nova znanja i veštine i primećuje da su male šanse da ih steknu u važećem obrazovnom sistemu.

- Paradoks je što imamo previše srednjih škola, a sa druge strane i stalnu potrebu za dodatnim obukama

Kombinezoni i radni mantili

Nacionalna služba za zapošljavanje, filijala za grad Beograd, u saradnji sa opštinom Čukarica, organizovaće danas Sajam zapošljavanja u zgradi te opštine, saopštila je NSZ.
Uniforme po meri. Sve za Vašu profesiju.
Na sajmu će 20 poslodavaca ponuditi oko 320 radnih mesta, od kojih je 200 namenjeno hraniteljstvu kao vidu radnog angažovanja, a u ponudi će biti i veliki broj poslova za osobe sa invaliditetom.

Posao na sajmu mogu potražiti nezaposleni informatičari, programeri, lekari, medicinske sestre, negovateljice, defektolozi, komercijalisti, mehaničari, vulkanizeri, stolari, tesari, izrađivači obuće, pekari, poslastičari, vozači, spremačice i portiri.

Na štandu beogradske filijale NSZ, nezaposleni će dobiti sve potrebne informacije o uslugama i programima službe kao i stručne savete i pomoć u pisanju radne biografije (CV), navedeno je u saopštenju.

Siloviti i namršteni Svetozar Pribićević

Arhiva - Dnevni list Danas.
Desimir Tošić 28. februar 2006.

Ubili su ga teroristi koji su verovatno imali posrednih ili neposrednih veza sa sovjetskim obaveštajnim agentima. Stranka komunista u to vreme, do kraja pedesetih godine, bila je prvenstveno "ruska stranka", ne kao privezak ruskog ili sovjetskog imperijalizma, već kao prenosilac ideja "novog društva" koje dolaze iz Rusije.
Drašković je bio najbolji kandidat za zamenu Davidovića: ozbiljan i pošten, sa smislom za organizaciju i privredne probleme. I, pre svega, kao nekadašnji samostalni, "levi" radikal i kao emigrant u periodu obrenovićevske represije - bio je vrlo napredan.
Socijalno poreklo većine u Demokratskoj stranci bilo je seljačko. I Davidović i Drašković dolaze neposredno iz sela. Davidović je dete sveštenika sa sela, rođen u Koraćici, a Drašković u Polomu. Pribićević je iz porodice austrijskih graničara Srba iz Vojne krajine u Hrvatskoj. Vlajić je sin generalštabnog oficira, po majci iz porodice beogradskih Grka oko Hadži-Tome. Deda mu je po majci Radivoje Milojković, liberalski prvak, pašenog Jovana Ristića. Vlajić je kao dete video kralja Milana, ali je kod Vlajića postojala čudna tendencija. Iako je socijalno pripadao beogradskom vodećem sloju, on je njega izbegavao i prezirao, a oni su mu uzvraćali kritikom i napadima. I on je, kao mnogi u našoj sredini, a još više iz drugih sredina, ukazivao na negativne uticaje takozvane beogradske čaršije (u političkom smislu).
Davidović je bio humanista sav u saradnji i razumevanju, pravi "solidarista" iz vremena samostalnih radikala. Iako je imao suprotna gledišta od Pribićevića, u Davidoviću je bilo strpljenja, što je odlika demokrata i demokratije.
Vojislav Marinković je bio pored Vojislava Veljkovića (1865-1931), jedini u Demokratskoj stranci koji je dolazio iz naše buržoazije. Otac i brat su mu bili ministri, ali njegov dolazak u Demokratsku stranku posle Prvog svetskog rata bio je vrlo pragmatičan, ne ideološki. Marinković je pred Prvi rat postao vođ najmanje političke grupe u Narodnoj skupštini - naprednjačke grupe. Zato su braća Marinkovići, iako konzervativni, prišli novoj Demokratskoj stranci. Nisu mogli da se pridruže radikalima. Radikali su takođe postali konzervativni i desničari, ali s radikalima naprednjaci su lomili koplja u toku dve decenije.
Vojislav Marinković je bio takođe jedini, pored Veljkovića, imućniji čovek vezan za privredne aktivnosti. Sve ostale vođe Demokratske stranke živele su skromno. Milan Grol je pred Drugi svetski rat grcao u dugovima, zadužujući se kao i drugi prvak stranke u unutrašnjosti - Dragoljub Milovanović Bena, koji je streljan oktobra 1941. u Kragujevcu zajedno sa svojim jedincem posinkom. U Prvom svetskom ratu Davidović je izgubio sina jedinca, studenta Miodraga, a Grol svoju kćer kao dete za vreme austrijske okupacije posle 1915. godine. Vlajić je umro u emigraciji u hotelskoj sobi jednog hotela za starce. Bio je oženjen kćerkom jednog od vođa Timočke bune, kćeri Raše Miloševića.
U porodici Svetozara Pribićevića bilo je četvoro braće. Pored Svetozara, bio je tu episkop Valerijan, jedini "uravnoteženi" Pribićević, potom pukovnik Milan koji je pobegao iz austrijske u srpsku vojsku još pre Prvog svetskog rata, i pribićevićevski Aljoša, Adam Pribićević (1880-1957), "seljak i gospodin" koji je izvršio samoubistvo u Kanadi, kao emigrant. To je bila porodica izuzetnih patriota, vrlo poštenih ljudi i sposobnih i energičnih javnih radnika. Episkop je završio za vreme okupacije 1941, na italijanskoj okupacionoj teritoriji. Milan je postao "levi zemljoradnik" i umro je od tuberkuloze pred Drugi svetski rat. Adam je, kao austrijski regrut, pokušao da izvrši samoubistvo. Posle rata otišao je na Kosovo kao kolonist. Iz ovog iskustva života i rada izašla je njegova knjiga "Od gospodina do seljaka". Pred rat se naselio u Batajnici. Za vreme okupacije, pridružio se Draži Mihailoviću koji ga je poslao 1944. u Bari da politički dejstvuje kod saveznika. Adam je posle rata živeo kraće vreme u Rimu i u Parizu, pa se naselio u blizini svog užeg zemljaka Pere Bulata, jednog od vođa srpskih iseljenika u Kanadi.
Najbolji govornici u Demokratskoj stranci bili su Ljuba Davidović, Milorad Drašković i Svetozar Pribićević. Davidović je bio mali rastom sa zvučnim baritonom, ozbiljnog, ali blagog lica. Govorio je bez čitanja u kratkim rečenicama u kojima su se mešali realizam seljačke misli i jednog izuzetnog građanskog humaniste. Niko nije tako jasno kao Davidović u Demokratskoj stranci obeležavao ono što se zove politika srednje linije, "politika centra". Davidović je ostavljao dubok utisak čoveka koji iskreno govori i iskreno se zalaže za svoje ideje i program.

Gradjevinski radnici u Kraljevu

Izgradnja montažnih kuća je najbolje i najbrže rešenje za zemljotresom pogođeno Kraljevo, izjavio je predsednik Inženjerske komore Srbije Dragoslav Šumarac i istakao da tu ne treba imati predrasude, jer su montažne kuće otpornije na zemljotrese.
Treger pantalone i radničke jakne za građevinare.
- To nisu montažne kuće tipa barake, kakve su imali radnici na gradilištima, već su to trajne kuće - naglasio je Šumarac dodajući da se montažne kuće u velikoj meri koriste u svetu, na primer u SAD, Švedskoj i Norveškoj.

Predsednik Inženjerske komore Srbije je kazao da montažne kuće imaju dobru izolaciju i da će se u Kraljevu graditi kao u evropskim zemljama, odnosno da će u zidovima biti 10 centimetara mineralne vune, a ne upola manje, kao što se do sada radilo. Šumarac je naveo da montažne kuće imaju garanciju i po 100 godina, dok se za novoigrađene stanove u Beogradu obično dobija garancija od samo pet godina. On je dodao da proizvođači u tom periodu garantuju ispravnost materijala od kojih je sastavljen objekat, vodovodnih i električnih instalacija.

Iz rebalansa budžeta za 2010. godinu, koji je Vlada Srbije nedavno usvojila, izdvojeno je milijardu dinara za Kraljevo i taj novac će biti utrošen na izgradnju montažnih kuća.

- Postavljanje temelja za oko 500 takvih kuća namenjenih najugroženijim stanovnicima Kraljeva počeće čim bude završena javna nabavka, odnosno izabran proizvođač.

U zemljotresu jačine 5,4 stepena Rihterove skale, koji je 3. novembra pogodio Kraljevo i okolinu, dve osobe su izgubile život, a broj nebezbednih stambenih objekata se još utvrđuje.

Radni kombinezoni za radnike

U kuršumlijskom Kombinatu "Simpo-šik" biće otvorena fabrika za proizvodnju lesonita na Balkanu, u koju je uloženo oko pet miliona evra. Ovde će se dnevno proizvoditi 130 tona lesonita u svim bojama i različitih dezena, za šta postoji veliko interesovanje kupaca.
Zimske uniforme za radnike. Veliki izbor modela. Najpovoljniji u Srbiji.
Prema rečima direktora, u fabrici će se ozbiljno baviti problemom zaštite životne sredine i prečišćavanjem otpadne vode iz proizvodnje koja će oticati u reku Toplicu.

"Aktiviranjem fabrike za prečišćavanje otpadnih voda zaštitićemo i reku Toplicu i prirodnu okolinu, a na taj način i rešiti veliki problem stanovništva ovog kraja koji je decenijama unazad imao problema dok je fabrika lesonita radila, a voda zagađena fenolom plavila bašte i oranice i izazivala pomor živog sveta u reci", kazali su u fabrici.

Treger pantalone

Radne tregeruse proizvedene od kepera (65% pamuk 35% poliester)
Štampa sa logom vaše firme

Radne uniforme Beograd

29.000 radnih mesta koštala državu 60 miliona evra
U stranim kompanijama, a kroz privlačenja direktnih stranih investicija, od početka godine do sada posao je obezbeđen za 6.824 građana Srbije.

Radni kombinezoni po Vasim merama. Stampa sa logom Vase firme.


Budžet naše zemlje to je koštalo 35,3 miliona evra. Ostali su radni odnos zasnovali zahvaljujući subvencijama za samozapošljavanje, kreditima za početnike, javnim radovima.

Država je ukupno odvojila blizu šest milijardi dinara. I pored toga analiza situacije na tržištu rada u Srbiji, koju su uradili stručnjaci Fonda za razvoj ekonomske nauke, donosi uznemiravajući podatak da će ovo biti godina sa najnižom zaposlenošću.

Tek 2013. godine možemo da očekujemo da će broj zaposlenih vratiti na nivo pre izbijanja krize. Od tog trenutka analitičari očekuju stabilan nivo rasta zaposlenosti od 50.000 godišnje.

Od 40 ovogodišnjih stranih investicija, ukupne vrednosti 150,8 miliona evra, najviše projekata je pokrenuto u Nišavskom okrugu. U deset novih fabrika radne knjižice je overilo 2.342 radnika.

"Po ugovoru, investitori imaju obavezu da uposle sve radnike u roku od tri godine", objašnjavaju u Ministarstvu ekonomije i navode da su najveći projekti dve Jurine fabrike. Ova kompanija će u Nišu zaposliti 1.500 ljudi, a u Rači hiljadu ljudi. Već sada u obe fabrike angažovali sa ukupno 1.300 radnika.

Sledeći po broju radnih mesta je Falke koji će u Leskovcu uposliti 600 radnika, sledi Dajtek u Nišu sa 403 nova radna mesta i Nroma koja očekuje 327 zaposlenih u Subotici.

U novootvorena radna mesta spadaju i nezaposleni koji su smogli snage da konkurišu za bespovratna sredstva Nacionalne službe za zapošljavanje. Ove godine je njih 1.875 dobilo po 160.000 dinara, kako bi započeli sopstveni posao. Iz budžeta je za ovaj program izdvojeno 300 miliona dinara.

Srpski dinar najgora valuta u Evropi

Srpski dinar je evropska valuta koja je od početka godine najviše oslabila prema švajcarskom franku, evru i dolaru.
U svetu je gori samo venecuelanski bolivar. Tako na globalnom nivou, ako je za utehu, domaća moneta, ipak nije neslavni rekorder. U Evropi, međutim, Srbija uz Ukrajinu nema premca. Srpska moneta oslabila je prema evru za 9,8 odsto i 8,6 odsto prema dolaru, a prema švajcarskom franku za oko 15 odsto.
Od početka krize pad dinara prema franku je oko 40 odsto, evru iznosi skoro 28 odsto, a prema dolaru 21,8 odsto.