Proizvodnja, prodaja i štampa kombinezona i tregeruša

Radna odela i kombinezoni koje izrađujemo su sa termo uloškom za ekstremno niske temperature, ili od veoma laganih materijala za letnji period, a na raspolaganju Vam stoji veliki broj različitih modela. Zaštitna odeća, jakne i prsluci su uključeni u proizvodnju. U zavisnosti od delatnosti kojom se bavite, spremni smo da Vas posavetujemo oko odabira materijala, sa posebnim osvrtom na sirovinski sastav, debljinu materijala, vodoodbojnost ili vodootpornost, otpornost na kiseline, ulje, hemiju, krv, vatru i ostala negativna delovanja.

Showing posts with label kombinezoni. Show all posts
Showing posts with label kombinezoni. Show all posts

Kombinezoni i pantalone po Vašim merama

Radni kombinezoni, jakne i pojas pantalone po Vašim merama.
Izrađuju se od kvalitetnog kepera, od strane krojača koji imaju više od dve decenije iskustva u izradi radne odeće.
Štampa sa logom Vaše firme, po želji.

Najpovoljnije uniforme u Srbiji.
Radna odeća Katić
062/34 99 23

Radne uniforme Beograd

Procenjuje se da otvoreno nekoliko hiljada radnih mesta za koje je problem je naći odgovarajuće radnike. Osim profesora matematike, programera i inženjera, poslodavci muku muče da nađu dobrog komercijalistu, varioca ili majstora za roštilj. Potrebe poslodavaca se razlikuju od regije do regije. Na primer, na području prijedorske regije u ponudi je oko 500 radnih mesta, za koje poslodavci ne mogu naći kadar koji je njima potreban. - Mašinski inženjeri smer motorna vozila, elektroinženjeri smer jaka struja, saobraćajni inženjeri, defektolozi, matematičari i fizičari, farmaceuti i svi lekari osim stomatologa bi odmah dobili posao da ih ima.

Zimski kombinezoni - prodaja i isporuka

Korejska „Jura“ povećaće broj radnih mesta sa 1.500 na 1.700 u pogonu čija je izgradnja u Leskovcu u toku. Međutim, korejskoj kompaniji do sada se javilo samo 300 ljudi zainteresovanih za zaposlenje.

Kombinezoni Katić - HTZ oprema vrhunskog kvaliteta. Modeli za jesen i zimu

Rado bih se prijavio, ali samo ako je plata veća od 25.000 dinara. Čuo sam, međutim, da „Jura“ traži crnački rad, a da su plate po 200 evra. Mada, sada vidim da i nemam šansu jer sam stariji od 40 godina - kaže mašinbravar Srđan Đokić, koji na stalni posao čeka 13 godina, dok Sunčica Ilić (37) iz Bratmilovca ne pita za uslove.

- Ovo je prvi put od kada znam za sebe da neko traži radnike sa osnovnom školom. Ne da me ne interesuju uslovi rada, nego ću „noge da polomim“ da se negde uhlebim, pa kolika god da je ta crkavica - priča nezaposlena majka troje dece.

Fabrika „Jura“ gradi se na četiri hektara zemljišta pored fabrike „Nevena“, koje je toj korporaciji poklonio grad Leskovac, a sam objekat zauzima površinu od oko 18.000 kvadrata. U Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ) navode da se na spisku zainteresovanih za rad u leskovačkoj „Juri“ nalazi 300 osoba starosne dobi između 30 i 40 godina i sa stručnom spremom od 1. do 4. stepena.

Kako nezvanično saznajemo, „Jura“ još nije raspisala konkurs, ali da je u razgovorima sa predstavnicima NSZ predočila kakav kadar želi.

- Korejci su rekli da im je umesto 1.500 potrebno 1.700 radnika, što znači da će u Leskovcu biti najveći broj zaposlenih od četiri „Jurine“ fabrike u Srbiji - priča izvor „Blica“ upoznat sa dešavanjima u „Juri“. Prema istom izvoru, poželjni su radnici starosti do 40 godina i to 70 odsto žena i 30 odsto muškaraca, od kojih jedna trećina sa prvim i drugim stepenom stručne spreme. Vlasnici „Jure“ planiraju da zaposle i blizu 50 visokoškolaca za rukovođenje i rad u administraciji.

Miloš Stojiljković (23), svršeni elektrotehničar, juče se upisao u spisak potencijalnih radnika „Jure“.

- Hoću da radim pod uslovom da je zarada dobra, da je radno vreme fiksno i da imam zdravstveno i socijalno osiguranje. Mnogi moji drugovi su zainteresovani jer niko ne radi - priča mladić koji, kaže, žudi za džeparcem jer su oba njegova roditelja ostala bez posla pre desetak godina.

Leskovačka NSZ će posredovati u zapošljavanju radnika u „Juri“, a obuka i prekvalifikacija vršiće se u fabrici te korporacije u Međurovu kod Niša.

Radničke pantalone

Praznik rada jedni obeležavaju na izletištima širom Srbije, dok drugi protestuju podsećajući na loš položaj radnika. Ni uranike, ni predstavnike sindikata koji su protestovali ulicama Beograda, kiša nije omela da obeleže praznik rada. 
Radni kombinezoni, treger i pojas pantalone od kvalitetnih i izdržljivih materijala.
Uniforme Katić - 15 godina uspešne saradnje sa radnicima i firmama u Srbiji i inostranstvu.
Međunarodni praznik rada u Srbiji se obeležava skromnije nego ranije. Prvomajski uranak izveo je na izletišta veliki broj ljudi širom Srbije, dok je u centru Beograda protestovalo oko 200 članova Novog sindikata zdravstva, Udruženog sindikata Srbije Sloga i Policijskog sindikata Srbije.
Sindikalci su protest počeli na beogradskom trgu Slavija, gde su položili cveće na spomenik Dimitriju Tucoviću.
Predstavnici sindikata saglasni su u oceni da je "stanje katastrofalno" i da bi stotine hiljada ljudi trebalo da izađu na ulice i iskažu zadovoljstvo. Samo se radnici mogu izboriti za svoja prava, poručuju sindikalci.
Uz sindikalna obeležja, okupljeni su nosili i transparent: "Ni Tadić ni Nikolić - za antikapitalistički pokret".
Predstavnici tri sindikata policije, zdravstva i industrijskih radnika Veljko Mijailović, Živorad Mrkić i Željko Veselinović istakli su da protestuju protiv vlasti, korupcije i tajkunizacije.
Sindikati, prema rečima Veljka Mijailovića iz Policijskog sindikata Srbije, koriste današnji dan da odaju pomen žrtvama borbe za ljudska prva, ali i da pošalju poruku vlasti da neće dozvoliti pogoršanje položaja radničke klase u Srbiji, već će ubuduće organizovati učestale proteste.
"Vlast mora da zaustavi bedu, glad i nezaposlenost u Srbiji, inače ćemo mi nastaviti žestoke proteste", poručio je Mijailović, kritikujući Socijalno-ekonomski sporazum, koji je Vlada Srbije, dva dana uoči Praznika rada, potpisala sa dva reprezentativna sindikata i Unijom poslodavaca.
Sporazum je kritikovao i Željko Veselinović predstavnik Sindikata industrijskih radnika "Sloga", nazvavši ga sramotnim. Veselinović je rekao da mali broj radnika na skupu ne znači da je većina radničke klase zadovoljna poručivši da je "Srbija najopasnija kad ćuti".
Kiša i roštilj
Oni koji nisu protestovali, Prvi maj  su proveli neradno. Građani širom Srbije izašli su na izletišta gde se tradicionalno "urani". Ipak, neki su odustali od prvomajskih planova, jer ih je omela kiša.
Za Prvi maj pripremili su se najviše oni kojima će praznici doneti zaradu. Na Fruškoj gori i u Novom Sadu očekuju do 300.000 gostiju.  Sa Palića poručuju da su spremno dočekali goste, dok je prethodnih nekoliko dana više hiljada turista iz Srbije i regiona pristiglo na Zlatibor, Taru i Mokru goru.
Prvomajske praznike u Beogradu provešće više desetina hiljada stranih turista. Ponovo radi i otvoreni turistički autobus, čime je kompletirana prolećna ponuda organizovanih obilazaka prestonice.
Dejan Veselinov iz Turističke organizacije Beograda kaže da će i Beograđani i strani turisti imati prilike da uživaju u čarima srpske prestonice, ukoliko ne odu van grada.
Prošle sezone je čak 50.000 turista krstarilo Savom i Dunavom, a otvorenim, "panoramskim" autobusom vozilo se 20.000 turista.
Međunarodni praznik rada obeležava se u znak sećanja na radnike Čikaga koji su pre 125 godina stupili u štrajk zahtevajući bolje uslove rada. Ovaj praznik u svetu se koristi za organizovani izlazak na ulice i upoznavanje javnosti sa problemima zaposlenih.

Kombinezoni Beograd

Ulaganje "Gorenja" u Zaječaru obezbediće posao za najmanje 300 radnika, što će doprineti sprečavanju odlaska mladih iz istočne Srbije, izjavio je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić povodom najave slovenačke kompanije da će realizovati treću investiciju u našoj zemlji.
Izrada i prodaja kombinezona, radnih pantalona, htz jakni i prsluka. 15 godina uspešnog poslovanja na teritoriji Srbije. Uniforme Katić
"Kompanija 'Gorenje' je danas zvanično objavila da želi da gradi treću fabriku u Srbiji, za proizvodnju veš mašina i mašina za sušenje veša u Zaječaru. Ta firma je zainteresovana da u narednom periodu zaposli 300 radnika i mislim da je ovo veoma važna investicija s obzirom da je reč o istočnoj Srbiji, iz koje mladi odlaze u razvijenije gradove", rekao je Dinkić.

Dinkić je ukazao da su višemesečni pregovori "Gorenja" sa Ministarstvom ekonomije doveli do konkretnih rezultata i najavio da bi do kraja ove nedelje trebalo da se potpiše Sporazum sa tom slovenačkom kompanijom o investiciji u Zaječaru.

"Sa dolaskom 'Gorenja' mislim da ćemo napraviti preokret u istočnoj Srbiji, kao što smo u Šumadiji napravili sa dolaskom 'Fiata'", rekao je Dinkić i naveo da je Ministarstvo spremno da u potpunosti podrži realizaciju te investicije.

On je podsetio da do sada u Zaječaru nije bilo ozbiljnih investicija i da je taj grad zajedno sa još nekoliko mesta u Srbiji proglašen oblašću od posebnog značaja za razvoj industrije u našoj zemlji.

"Ovo je dobra vest jer će 90 % ove proizvodnje ići u izvoz", kazao je on i naveo da je "Gorenje" već prisutno u Staroj Pazovi gde proizvodi bojlere i u Valjevu u kome ima svoju fabriku frižidera i zamrzivača.

"Moguće je da se Sporazumom dogovorimo i da oni povećaju broj radnika koji će raditi u Valjevu, dupliraju kapacitet u Staroj Pazovi za proizvodnju bojlera. Fabrika u Staroj Pazovi je završena i krenula je probna proizvodnja a uskoro će biti i svečano otvaranje", rekao je Dinkić.

"Gorenje" će u Zaječaru kupiti fabriku "Porcelan" u stečaju, čije su hale trenutno prazne.

Industrijski kompleks u Zaječaru obuhvata dve hale ukupne površine 18.000 kvadratnih metara, koje se nalaze na 14 hektara zemljišta.

Planirana početna investicija procenjuje se na približno 2,9 miliona evra.

Radni kombinezoni za radnike

U kuršumlijskom Kombinatu "Simpo-šik" biće otvorena fabrika za proizvodnju lesonita na Balkanu, u koju je uloženo oko pet miliona evra. Ovde će se dnevno proizvoditi 130 tona lesonita u svim bojama i različitih dezena, za šta postoji veliko interesovanje kupaca.
Zimske uniforme za radnike. Veliki izbor modela. Najpovoljniji u Srbiji.
Prema rečima direktora, u fabrici će se ozbiljno baviti problemom zaštite životne sredine i prečišćavanjem otpadne vode iz proizvodnje koja će oticati u reku Toplicu.

"Aktiviranjem fabrike za prečišćavanje otpadnih voda zaštitićemo i reku Toplicu i prirodnu okolinu, a na taj način i rešiti veliki problem stanovništva ovog kraja koji je decenijama unazad imao problema dok je fabrika lesonita radila, a voda zagađena fenolom plavila bašte i oranice i izazivala pomor živog sveta u reci", kazali su u fabrici.

Treger pantalone

Radne tregeruse proizvedene od kepera (65% pamuk 35% poliester)
Štampa sa logom vaše firme

Radne uniforme Beograd

29.000 radnih mesta koštala državu 60 miliona evra
U stranim kompanijama, a kroz privlačenja direktnih stranih investicija, od početka godine do sada posao je obezbeđen za 6.824 građana Srbije.

Radni kombinezoni po Vasim merama. Stampa sa logom Vase firme.


Budžet naše zemlje to je koštalo 35,3 miliona evra. Ostali su radni odnos zasnovali zahvaljujući subvencijama za samozapošljavanje, kreditima za početnike, javnim radovima.

Država je ukupno odvojila blizu šest milijardi dinara. I pored toga analiza situacije na tržištu rada u Srbiji, koju su uradili stručnjaci Fonda za razvoj ekonomske nauke, donosi uznemiravajući podatak da će ovo biti godina sa najnižom zaposlenošću.

Tek 2013. godine možemo da očekujemo da će broj zaposlenih vratiti na nivo pre izbijanja krize. Od tog trenutka analitičari očekuju stabilan nivo rasta zaposlenosti od 50.000 godišnje.

Od 40 ovogodišnjih stranih investicija, ukupne vrednosti 150,8 miliona evra, najviše projekata je pokrenuto u Nišavskom okrugu. U deset novih fabrika radne knjižice je overilo 2.342 radnika.

"Po ugovoru, investitori imaju obavezu da uposle sve radnike u roku od tri godine", objašnjavaju u Ministarstvu ekonomije i navode da su najveći projekti dve Jurine fabrike. Ova kompanija će u Nišu zaposliti 1.500 ljudi, a u Rači hiljadu ljudi. Već sada u obe fabrike angažovali sa ukupno 1.300 radnika.

Sledeći po broju radnih mesta je Falke koji će u Leskovcu uposliti 600 radnika, sledi Dajtek u Nišu sa 403 nova radna mesta i Nroma koja očekuje 327 zaposlenih u Subotici.

U novootvorena radna mesta spadaju i nezaposleni koji su smogli snage da konkurišu za bespovratna sredstva Nacionalne službe za zapošljavanje. Ove godine je njih 1.875 dobilo po 160.000 dinara, kako bi započeli sopstveni posao. Iz budžeta je za ovaj program izdvojeno 300 miliona dinara.

HTZ uniforme

Zbog neuspelih privatizacija najveću cenu u Vojvodini platili su metalci, posebno brodograditelji, pa su sva brodogradilišta iako još nije završen konačni račun. Poslednjih dana zbog propasti i uvedenih stečajeva mnogi radnici su ostali bez posla, ali se ne vidi volja nadležnih da se to zaustavi, veli Miljuš i dodaje da su se skoro sva vojvođanska brodogradilišta našla na udaru.
Radni kombinezoni, automehanicarske jakne, pantalone i radnicki prsluci. 15 godina tradicije.
Letos su u stečaj otišla brodogradilišta u Apatinu, Bezdanu, Sremskoj Mitrovici i Novom Sadu, a trenutno je štrajk u brodogradilištu u Bačkom Monoštoru, gde su radnici obustavili rad zbog neisplaćenih zarada, pa je već oko 1.000 radnika ostalo bez posla.

- Vlasnik brodogradilišta u Apatinu i Bezdanu je čuveni biznismen Vojin Lazarević. Radnici „Brodoremonta“ u Bačkom Monoštoru koji je kupio bivši odbojkaš Nenad Golijanin, i pored naručenog posla i broda koji čeka da bude završen i isporučen, odbijaju da rade jer četiri meseca nisu primili platu. Pristali su na to da se vrate na posao ako im gazda isplati barem dve plate, ali je Golijanin odbio bilo kakav dogovor.


Mada nije pomorska zemlja, Srbija je nekad ostvarivala zavidan devizni priliv od izvoza brodova. U sedam vojvođanskih brodogradilišta danas je zaposleno više od 1.000 radnika koji tek povremeno uspevaju da isporuče poneki brod za strance i tako prežive.

Miljuš ističe da ova država najzad mora da odluči o tome šta želi s brodogradilištima u Vojvodini jer posla za njih ima, ali očigledno da novi vlasnici nisu spremni na to da se radi i da radnici za to dobiju odgovarajuću zaradu.

- Zaposleni u brodogradilištima imaju i posla i kvalitetnu radnu snagu. Holanđani i Norvežani su zainteresovani za saradnju, ali zbog toga što niko ne može da im garantuje ispunjenje rokova odustaju od poslova. S druge strane, radnici pokazuju spremnost da rade, ali samo ako će za to biti plaćeni i redovno isplaćivani. Brodogradilišta su prošle i ove godine došla u najgoru situaciju i sasvim sigurno da odluka da se ona prodaju i pređu u privatne ruke nije rešenje koje donosi dobra ni radnicima ni državi. To se mora što pre rešiti jer opasnost da 1.000 ljudi ostane bez posla i ode na biro rada svakog dana je sve veća i veća - kaže Miljuš.

Najalarmantnija situacija u metalskom sektoru u pokrajini je u pančevačkom „Petroremontu“ čiji je vlasnik Dušan Stupar, nekadašnji prvi čovek Državne bezbednosti Beograda. Od početka godine zaposleni štrajkuju  zbog neisplaćenih zarada i bezuspešno pokušavaju da se dogovore sa novim gazdom.
Specijalizovano preduzeće, kaže Miljuš, koje je nekad bilo u sastavu pančevačke „Azotare“ koju je kupio „Srbijagas“, prodato je Stuparu da bi nastavilo da bude podrška „Azotari“ jer je jedino u Srbiji koje može da joj pruža usluge.
- Umesto toga, zaposleni od januara štrajkuju zbog plata. Naš sindikat je razgovarao s direktorom „Srbijagasa“ Dušanom Bajatovićem koji je izrazio interesovanje da preuzme ovo preduzeće, ali tek kada Ministarstvo ekonomije, odnosno Agencija za privatizaciju raskine ugovor s vlasnikom Stuparom zbog neispunjavanja ugovornih obaveza. Obratili smo se Ministarstvu ekonomije i Agenciji za privatizaciju, ali odgovora nema, tako da zaposleni već deseti mesec štrajkuju. Ovakav status je neodrživ i pod hitno treba utvrditi može li Stupar biti pravi gazda ili preduzeće treba prepustiti „Srbijagasu“ koji je spreman da se o njemu domaćinski stara -kaže Miljuš.

Prevoz brodovima je jeftiniji i ekološki prihvatljiviji, a brodogradnja u kratkom roku može da oživi metalski kompleks i privredu u celini. Uprkos tome, Srbija nema strategiju razvoja brodogradnje. Susedna Hrvatska na primer, objašnjava Miljuš, finansira gradnju brodova, za razliku od naše zemlje gde se koriste komercijalni bankarski krediti.

Grupacija „Tim“ u Sremskoj Mitrovici, koja je pored apatinskog upravljala i brodogradilištima u Mačvanskoj Mitrovici, Novom Sadu i Bezdanu, imala je ugovorene poslove sa Holanđanima do sredine prošle godine. Međutim, zbog besparice, hipoteka i nepovoljnih kredita, našla su se na udaru globalne krize, pa su poslovni partneri i naručioci brodova odustali od saradnje s njima.

Do kraja godine očekuje se četvrti pokušaj prodaje Brodogradilišta „Sava“ u Mačvanskoj Mitrovici, koje je u stečaju, a u toku je procena vrednosti kapitala. Do sada nije bilo zainteresovanih kupaca pošto poslovanje mitrovačkog brodogradilišta najviše opterećuju neraščišćeni računi s „Vojvođanskom bankom“ u vezi korišćenja kredita o kojima i dalje vladaju oprečna tumačenja.

HTZ kombinezoni

Broj zaposlenih u državnoj administraciji sveden je ispod granice od 28.500, koliko je država i planirala, kažu u Ministarstvu finansija.
U okviru plana racionalizacije državne administracije, 629 službenika Vlade Srbije dobilo je otpremine, u ukupnom iznosu od oko 350,9 miliona dinara.
Kombinezoni po Vašim merama. Štampa sa logom firme. Isporuka na Vašu adresu.
Broj zaposlenih u Ministarstvu trgovine i usluga smanjen je za 91, jer je u penziju otišlo dvoje zaposlenih, otkaz poslodavca dobilo je troje, otpremnine 82, a sporazumni prestanak radnog odnosa potpisalo je četvoro zaposlenih.

U Ministarstvu finansija otpremnine za dobrovoljni odlazak dobilo je 13 zaposlenih. U Ministarstvu za infrastrukturu, broj zaposlenih trebalo bi da bude smanjen za 36 ljudi, ali je do sada otišlo petoro pošto su ispunili neki od uslova za penziju.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u 2010. bez posla ostalo 45 zaposlenih. Od početka godine je zbog odlaska u penziju raskinut radni odnos sa četiri državna službenika i svima im je isplaćena otpremnina u skladu sa propisima, a otkaz bez otpremnine nije dobio niko.

Ministarstvo pravde ima 69 zaposlenih, ali je nakon uvođenja novih nadležnosti kao što je kontrola zaštite ličnih podataka i konstituisanja Direkcije za čuvanje privremeno oduzete imovine Vlada donela odluku da se otvori još 30 radnih mesta.

Ministarstvo za Kosovo i Metohiju je otpustilo 24 zaposlenih. Ministarstvo rada i socijalne politike je pre racionalizacije imalo 520 zaposlenih na neodređeno vreme, od toga je uz otpremninu otišlo 55, a za sedam je po drugim osnovama prestao radni odnos.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je smanjilo za četiri broj drzavnih sluzbenika zaposlenih na neodređeno vreme, na 38. U Ministarstvu prosvete broj stalno zaposlenih je od 1. januara smanjen za 46 osoba.
Iz Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja navode da je u toku postupak racionalizacije i da je broj zaposlenih smanjen za 35. Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj smanjilo je broj zaposlenih za devet, jer je dvoje primilo otpremnine u ukupnom iznosu od 2,3 miliona dinara, a sedmoro je dobilo otkaz.
 U Ministarstvu vera navode da odlukom Vlade Srbije nisu bili u sklopu ministarstava koja su morala da smanje broj zaposlenih, a pomoćnik ministra Dragan Novaković rekao je da spadaju među najmanja ministarstva i da je u njemu "bilo i ostalo 15 zaposlenih". Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu takođe nema višak zaposlenih.

U Ministarstvu zdravlja naveli su da su broj zaposlenih smanjili za 52. Oni su dobili otpremnine u ukupnom iznosu od 28,8 miliona dinara, jedan službenik je otišao u penziju po sili zakona, a broj angažovanih po ugovoru o delu smanjen je na četvoro. Jedan broj državnih službenika zasnovao je radni odnos na odredjeno vreme, radi zamene odsutnih državnih službenika do njihovog povratka, rečeno je u Ministarstvu zdravlja.

U Ministarstvu kulture je bilo 64 zaposlenih, ali ih je nakon nove sistematizacije koja je doneta u avgustu ostalo 56. Osmoro radnika otišlo je u penziju ili su dobili otpremnine.

Kombinezoni prodaja u Beogradu

OMV u Srbiji prodaje gorivo kroz mrežu od 60 benzinskih stanica i direktno zapošljava 45 ljudi, a posredno više od 1.300 radnika na pumpama.
U našoj ponudi je više modela kombinezona. 
Materijali mogu biti vodootporni, uljootporni, vatrostalni...
Tradicija duga 15 godina. Veliki broj zadovoljnih klijenata u zemlji i inostranstvu.
- Srbija je deo Dunavskog regiona, koji je u strategiji OMV-a označen kao deo evropskog pojasa rasta, tako da je jasno zašto je Srbija jedna od 12 zemlja interesantnih za razvoj. Kompanija OMV spremna je za slobodan uzvoz naftnih derivata u Srbiju od 1. januara 2011. godine i ponudiće nove vrste goriva, kojih trenutno nema na srpskom tržištu - kazao je on.
- Uprkos ekonomskoj krizi, stepen motorizacije i kupovna moć građana u Srbiji premašila je očekivanja OMV-a i zahvaljujući tome poslovni rezultati su dobri. OMV ima i 54 prehrambene prodavnice "viva" u okviru benzinskih pumpi u Srbiji, i poslovni rezultati u tom sektoru su dobri, a učestvuju sa značajnim udelom u ukupnoj prodaji OMV-a Srbija - kazao je Radosavljević.

Radni kombinezoni

Uskoro protest u Kragujevcu.
Na tom protestu će zatraži povlačenje Predloga izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju iz skupštinske procedure i ukazati na veliku nezaposlenost, niske i neredovne zarade, kao i na najnovije poskupljenja osnovnih namirnica i energenata.
Kombinezoni i jakne po Vašim merama. Kvalitetno i brzo.
U saopštenju te sindikalne organizacije se ukazuje da se loša ekonomska i socijalna situacija ogleda u teškom i skoro besperspektivnom položaju radnika i da zbog toga počinje sa nizom
protestnih aktivnosti i štrajkova širom Srbije.
Položaj radnika dodatno je ugrožen najavljenim izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje će dodatno umanjiti prava i položaj sadašnjih i budućih penzionera.

Za rešavanje tih problema neophodni su istinski socijalni dijalog, potpisivanje granskih kolektivnih ugovora i njihova dosledna primena, i donošenje strategije za privatizaciju javnih i komunalnih preduzeća.

Cenovnik

Mi smo najpovoljniji na trzistu Srbije. Sve detalje oko isporuke, ako treba i štampe i cena uniformi, kecelja i odela mozete saznati od sluzbe prodaje 064/11 65 108 ili na mail radnaodela@gmail.com

Kombinezoni - Novi Sad

Analizirajući 1,6 miliona smrtnih slučajeva tokom desetogodišnjeg perioda, tim Saveta za medicinska istraživanja iz Sautemptona je, između ostalog, utvrdio da građevinci otprilike dva puta češće umiru od droge nego predstavnici drugih zanimanja.
 Izrada radnih uniformi od kvalitetnog kepera i diolena. Kombinezoni Katić
Zaposleni u trgovačkoj mornarici, kuvari i barmeni su pod znatno većim rizikom da "skončaju" od zloupotrebe alkohola, a muškarci krojači i frizeri pod čak devetostruko većim rizikom da umru od side nego zaposleni na drugim sektorima.
Vođa istraživanja naglašava da bolesti koje vode do određene vrste smrti najčešće nisu direktna posledice nečije profesije, ali da se ovim istraživanjem otvaraju nove mogućnosti za njihovu prevenciju - delovanjem na samom radnom mestu.
S time se slaže i predsednik britanskog Udruženja za profesionalnu medicinu.
"Mada to možda nije tako očigledno, radno mesto predstavlja dobro okruženje za pružanje zdravstvenih informacija o bezbednom seksu, kao delu opšteg programa promocije zdravlja", ističe dr Karlton, napominjući da pomenuta studija omogućava da se utvrde visoko rizična zanimanja.

Izrada radnih uniformi - povoljno

1875. je preminuo američki izumitelj Ajzak Merit Singer koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu koja je ušla u široku upotrebu.

Radnicima ne daju zdravstene knjizice

Više od 5.000 radnika u sedam opština Pčinjskog okruga nema overene zdravstvene knjižice jer im poslodavci nisu uplatili doprinose, a još 3.500 zaposlenih moglo bi od januara iz istog razloga da ostane bez besplatnih zdravstvenih pregleda.
Radna odela Katic. U svim bojama i velicinama.
Većina radnika koji trenutno nemaju zdravstvenu knjižicu je iz preduzeća gde je privatizacija raskinuta ili su propala posle dolaska novih vlasnika.

Uniforme za radnike - Visnjica

Komunalni radnici u belgijskom gradiću Brehtu, u provinciji Antverpen, dobili su zadatak kojem očigledno nisu dorasli - da zbog renoviranja velikog gradskog trga premeste skulpturu čuvenog lokalnog pravnika i humaniste Gabrijela Mudeusa.

Čim je dizalica podigla gornji deo spomenika, statua se odvalila od postolja i uz nekoliko "odbitaka" preturila na kamion.

Najsmešnije je što je grad "umivanje" velikog trga preduzeo upravo zbog proslave 450. godišnjice (5. septembra) od smrti profesora Gabrijela Mudeusa (1500-1560), Belgijancima značajnog zbog reformi koje je sproveo u pravnim naukama.

Najpovoljnija izrada radnih odela i isporuka na teritoriji cele Srbije

Radna odeća, Uniforme za medicinske radnike














* Bolnička odeća
* Hirurški ogrtači
* Hospital clothing for patients
* Mantili za laboratorije

Gipsarski kombinezoni, zidarske tregeruse






* Zaštitni kombinezoni, termalni
*Radni kombinezoni industrijski
*Kombinezoni za trgovačke pomoćnike
*Kombinezoni za zene

Sluzba prodaje: 064/11 65 108, Beograd

Kombinezoni u Beogradu i Novom Sadu


Proizvodni program:
  • Radna odela
  • Kombinezoni (HTZ)
  • Tregeruse
  • Prsluci
  • Jakne
  • Kuvarska i konobarska odela
  • Medicinske i hirurške uniforme
  • Lekarski mantili
  • Majice
  • Kačketi
  • Zidarske kape i kuvarske kape
  • Kuvarske bluze i pantalone
  • Konobarski kecelje i konobarske bluze
  • Kucne kecelje
  • Sito štampa i vez
Besplatna isporuka na Vasu adresu za veci deo Beograda (Zemun, Savski Venac, Vracar, Novi Beograd, Stari Grad).

Radnici dobijaju akcije NISa u 2010. god

Za sada nije poznato gde je nastao zastoj i zašto još nema podele deonica NIS-a. Kako navode stručnjaci, nema više nikakvih tehničkih prepreka da građani dobiju deo akcija. Kako je predviđeno, gradjani u Srbiji bi dobili 15 odsto akcija, dok zaposlenima i bivšim zaposlenima u NIS-u sleduje 4,5 odsto akcija, a Vlada bi trebalo da odluči o vremenu prenosa.
Izrada radnih odela, kombinezona, mantila i jakni. Kvalitetno i po Vasim merama. Stampa sa logom Vase firme. Besplatna isporuka u gradu Beogradu.
Ranije je najavljeno da bi to trebalo da se desi do kraja novembra, ali u Sindikatu radnika ne veruju da će besplatne akcije biti podeljene do kraja 2009. godine.

Predstavnici traže sastanak sa ministarstvima ekonomije i energetike da bismo saznali vreme podele i prenosa akcija na zaposlene radnike i građane. Ruska strana je donela odluku o otvaranju društva, a sam prenos akcija zavisi od naše vlade. Ne verujem da će sve to stići da urade u novembru, pa podelu besplatnih akcija ne treba očekivati pre kraja godine.
Stručnjaci ističu da će vrednost akcija NIS biti veća od nominalne vrednosti jedne akcije koja trenutno iznosi 500 dinara. Predviđeno je i da svaki građanin dobije po pet akcija ove kompanije.

Zakon predviđa da bi posao prebacivanja sa zbirnog računa na individualne račune građana brokeri trebalo da obave besplatno u korist države. To je posao vredan 10 miliona evra i čisto sumnjam da će to neko hteti da radi za džabe.
Prema odluci Vlade Srbije, građani će dobiti po pet akcija NIS-a, čija je nominalna vrednost po 500 dinara. Pravo na akcije NIS-a ima 5 miliona građana i 20 hiljada zaposlenih i bivših zaposlenih u toj kompaniji. Građani će dobiti ukupno 23 miliona akcija akcija, a zaposleni i bivši zaposleni 6 miliona akcije.