Proizvodnja, prodaja i štampa kombinezona i tregeruša

Radna odela i kombinezoni koje izrađujemo su sa termo uloškom za ekstremno niske temperature, ili od veoma laganih materijala za letnji period, a na raspolaganju Vam stoji veliki broj različitih modela. Zaštitna odeća, jakne i prsluci su uključeni u proizvodnju. U zavisnosti od delatnosti kojom se bavite, spremni smo da Vas posavetujemo oko odabira materijala, sa posebnim osvrtom na sirovinski sastav, debljinu materijala, vodoodbojnost ili vodootpornost, otpornost na kiseline, ulje, hemiju, krv, vatru i ostala negativna delovanja.

Showing posts with label jakne. Show all posts
Showing posts with label jakne. Show all posts

Radni prsluci

Potpredsednica Vlade Verica Kalanović izjavila je da je belgijska kompanija "Meteh" u Smederevu zaposlila novih 136 radnika, zahvaljujući podsticaju države od 300.000 evra.Radne uniforme i HTZ oprema Katić. Najpovoljnij u Srbiji. 
Kombinezoni, mantili, prsluci, jakne i pantalone.


Ona je dodala i da će izvoz te firme biti dupliran sa 2,1 miliona evra u 2010. godini na oko 4,5 miliona do kraja ove godine.
Potpredsednica Vlade je ovom prilikom najavila i da će u 2012. biti prosirena finansijska podrška države firmama, pretežnim izvoznicima.

Posle posete fabrici i razgovora sa menadžmentom "Meteha", Kalanovićeva je rekla da je ukupna investicija iznosila oko 6,5 miliona evra, a podsticaji države su bili planirani za otvaranje 100 novih radnih mesta, ali je zaposleno 136 ljudi.

"Meteh", koji pravi proizvode od metalnih limova, izvozi celokupnu proizvodnju i to u Belgiju, Slovačku i druge zemlje EU, a među značajnijim klijentima su firme "Simens", "Nokia" i "Atlas Kopko".

Kalanovićeva je prenela, iz razgovora sa menadžmentom "Meteha", da se u smederevskoj firmi pravi informatički softver koji se šalje u centralu u Belgiju i ocenila da se isplatilo ulaganje u proizvodnju višeg stepena završne obrade, što je pravi razvojni put srpske privrede u koji treba više ulagati.

Direktor Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Božidar Laganin podsetio je da su podsticajna sredstva "Metehu" odobrena u aprilu 2010. godine i ta firma je blizu ispunjenja svih obaveza dogovorenih sa Vladom Srbije.

Radničke pantalone

Praznik rada jedni obeležavaju na izletištima širom Srbije, dok drugi protestuju podsećajući na loš položaj radnika. Ni uranike, ni predstavnike sindikata koji su protestovali ulicama Beograda, kiša nije omela da obeleže praznik rada. 
Radni kombinezoni, treger i pojas pantalone od kvalitetnih i izdržljivih materijala.
Uniforme Katić - 15 godina uspešne saradnje sa radnicima i firmama u Srbiji i inostranstvu.
Međunarodni praznik rada u Srbiji se obeležava skromnije nego ranije. Prvomajski uranak izveo je na izletišta veliki broj ljudi širom Srbije, dok je u centru Beograda protestovalo oko 200 članova Novog sindikata zdravstva, Udruženog sindikata Srbije Sloga i Policijskog sindikata Srbije.
Sindikalci su protest počeli na beogradskom trgu Slavija, gde su položili cveće na spomenik Dimitriju Tucoviću.
Predstavnici sindikata saglasni su u oceni da je "stanje katastrofalno" i da bi stotine hiljada ljudi trebalo da izađu na ulice i iskažu zadovoljstvo. Samo se radnici mogu izboriti za svoja prava, poručuju sindikalci.
Uz sindikalna obeležja, okupljeni su nosili i transparent: "Ni Tadić ni Nikolić - za antikapitalistički pokret".
Predstavnici tri sindikata policije, zdravstva i industrijskih radnika Veljko Mijailović, Živorad Mrkić i Željko Veselinović istakli su da protestuju protiv vlasti, korupcije i tajkunizacije.
Sindikati, prema rečima Veljka Mijailovića iz Policijskog sindikata Srbije, koriste današnji dan da odaju pomen žrtvama borbe za ljudska prva, ali i da pošalju poruku vlasti da neće dozvoliti pogoršanje položaja radničke klase u Srbiji, već će ubuduće organizovati učestale proteste.
"Vlast mora da zaustavi bedu, glad i nezaposlenost u Srbiji, inače ćemo mi nastaviti žestoke proteste", poručio je Mijailović, kritikujući Socijalno-ekonomski sporazum, koji je Vlada Srbije, dva dana uoči Praznika rada, potpisala sa dva reprezentativna sindikata i Unijom poslodavaca.
Sporazum je kritikovao i Željko Veselinović predstavnik Sindikata industrijskih radnika "Sloga", nazvavši ga sramotnim. Veselinović je rekao da mali broj radnika na skupu ne znači da je većina radničke klase zadovoljna poručivši da je "Srbija najopasnija kad ćuti".
Kiša i roštilj
Oni koji nisu protestovali, Prvi maj  su proveli neradno. Građani širom Srbije izašli su na izletišta gde se tradicionalno "urani". Ipak, neki su odustali od prvomajskih planova, jer ih je omela kiša.
Za Prvi maj pripremili su se najviše oni kojima će praznici doneti zaradu. Na Fruškoj gori i u Novom Sadu očekuju do 300.000 gostiju.  Sa Palića poručuju da su spremno dočekali goste, dok je prethodnih nekoliko dana više hiljada turista iz Srbije i regiona pristiglo na Zlatibor, Taru i Mokru goru.
Prvomajske praznike u Beogradu provešće više desetina hiljada stranih turista. Ponovo radi i otvoreni turistički autobus, čime je kompletirana prolećna ponuda organizovanih obilazaka prestonice.
Dejan Veselinov iz Turističke organizacije Beograda kaže da će i Beograđani i strani turisti imati prilike da uživaju u čarima srpske prestonice, ukoliko ne odu van grada.
Prošle sezone je čak 50.000 turista krstarilo Savom i Dunavom, a otvorenim, "panoramskim" autobusom vozilo se 20.000 turista.
Međunarodni praznik rada obeležava se u znak sećanja na radnike Čikaga koji su pre 125 godina stupili u štrajk zahtevajući bolje uslove rada. Ovaj praznik u svetu se koristi za organizovani izlazak na ulice i upoznavanje javnosti sa problemima zaposlenih.

Radničke jakne

Kriza je najviše pogodila mlađe generacije. U starosnoj grupi od 25 do 34 godine zabeležen je pad zaposlenosti od 8,9 odsto, a u grupi najmlađih od 15 do 24 godine pad iznosi 12,8 odsto. Posmatrano po nivou obrazovanja, najgore su prošla lica bez škole kod kojih je zaposlenost pala za čitavih 37 procenata. Među privrednim granama, najgore je prošla prerađivačka industrija gde je bez posla ostalo 15.000 ljudi, sledi građevinarstvo sa padom zaposlenosti za oko 6.000 lica, za oko 2.000 lica smanjena je zaposlenost u poljoprivredi itd.
Uniforme za građevinare, gipsare i keramičare. Štampa sa logom Vaše firme. 
Tradicija duga 15 godina saradnje sa građevinarima u Srbiji i inostranstvu.
Zanimljivo je da je među privrednim granama u poslednje dve godine rast zaposlenosti za oko 4.000 registrovan jedino u sektoru poslova s nekretninama, posebno u delu koji se odnosi na iznajmljivanje. Kada je, pak, reč o javnom sektoru, u periodu mart 2008 – mart 2010. za oko 2.000 porastao je broj zaposlenih u zdravstvu, dok je broj zaposlenih u obrazovanju ostao nepromenjen. Kako vlast ispunjava obećanja o smanjenju javne potrošnje, najbolje ilustruje činjenica da je od početka krize broj zaposlenih u državnoj administraciji povećan za 2.000, dok je u javnim preduzećima došlo do izvesnog smanjenja broja zaposlenih – kod onih državnih za 12.000, a kod lokalnih za 2.000.


Poljska je jedina zemlja u regionu Centralne i Istočne Evrope koja je od izbijanja svetske ekonomske krize ostvarila rast BDP i ukupne zaposlenosti. Kod većine zemalja pad BDP iznosi od sedam do devet odsto, a uz Češku Srbija je jedina zemlja čiji BDP je pao za manje od pet procenata. Nažalost, kada se poredi pad zaposlenosti, Srbija je ubedljivo najgora, čak dvostruko lošija i od drugoplasirane Bugarske.

Radnicke jakne

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Srbije i Fabrika specijalne opreme "Goša" iz Žabara potpisali su ugovor o proširenju i modernizacije proizvodnje i otvaranju 55 novih radnih mesta u tom preduzeću.
Radnička HTZ odela po Vašim merama. Tradicija duga 15 godina.
Najpovoljniji na tržištu Srbije. Uniforme Katić
Ukupna vrednost projekta je oko 700.000 evra, a Ministarstvo ekonomije obezbedilo je podsticaje od 6.000 evra po svakom novozaposlenom radniku, odnosno ukupno 330.000 evra.
- Država je odlučila da podrži taj projekat, jer želi da kroz modernizaciju fabrika, što više mladih ostane da živi i radi u mestima u kojima su rođeni. Sa rukovodstvom "Goše" dogovoreno je da pomognu da se u Žabarima, osim košarkaškog, izgrade i dva teniska terena - kazao je potpredsednik Vlade Srbije i ministar ekonomije Mlađan Dinkić.
Fabrika "Goša" iz Žabara od privatizacije 2004. godine povećala je broj zaposlenih sa 35 na 167, a nakon realizacije planirane investicije imaće 222 radnika.

HTZ odeca cuva zdravlje

Proletos sam povređen radeći za strugom u stolarskoj radionici mitrovačkog preduzetnika. Gazda mi je najpre pretio da ću izgubiti posao ako slučaj prijavim inspekciji, da bi mi kasnije ponudio 1.000 evra samo da ćutim. Šta sam mogao, samohrani sam otac sa malim detetom, uzeo sam novac, a lekarima povredu na ruci predstavio kao kućnu nezgodu. Gazda me je prebacio na radno mesto čuvara da bi mi nakon mesec dana uručio otkaz.

Radne uniforme Katić. Kvalitet na prvom mestu.
15 godina saradnje sa domaćim i inostranim građevinskim preduzećima.
Loša organizacija rada, nekorišćenje sredstava lične zaštite, nepropisan način rada na visini, najčešći su uzroci teških i često smrtnih povreda na radu. Inspektori su uočili da sremski poslodavci teške povrede svojih zaposlenih prijavljuju sa velikim zakašnjenjem, dok je prijava lakših povreda redovna. Najviše povreda evidentirano je u građevinarstvu, preradi drveta i proizvodnji mlinskih proizvoda, dok je ove godine manje povreda bilo u poljoprivredi.


U sindikatima ističu da sve više radnika prijavljuju povrede na radu, ali tužbe kasnije, pod pretnjama i pritiscima poslodavaca, nažalost, povlače.
- Radnici su zaplašeni od gubitka posla, pa i kada dođe do povrede retko je prijave, jer se poslodavci služe raznim trikovima da ih od toga odgovore. Pri osiguravanju radnika od povreda na radu, poslodavci uplaćuju najjeftiniju polisu, pa u slučaju isplate, sležu ramenima i kažu radnicima da tuže osiguravajuću kuću. Međutim, radnici ne znaju da imaju pravo da tuže direktno poslodavca, koji je u pravnom odnosu sa osiguravaocem.

Tako je prošle godine teško povređeni radnik mitrovačkog preduzeća za obradu drveta, kaže Marković, od osiguranja dobio samo 4.800 dinara, da bi mu sudskim putem na osnovu tužbe za nadoknadu štete kasnije bilo isplaćeno 80.000 dinara plus kamata.

- Stariji radnik VK električar dobio je otkaz u „Drvnom kombinatu“ zato što je odbio da u mašinu ugradi neispravan elektromotor, što bi dovelo do mogućnosti težeg povređivanja na radu. Gazda ga je momentalno otpustio, nakon čega je radnik podneo tužbu Opštinskom sudu. Spor je još u toku, jer je predmet prebačen na Viši sud - kaže Marković.

Radna odela za leto i rad na otvorenom

Radnici Gradske čistoće Beograd u rekordnom roku besprekorno očistili ulice posle Beogradskog maratona.

Neposredno po završetku 23. Beogradskog maratona, ulice kojima su se kretali takmičari besprekorno su očišćene. Prema rečima Aziza Azizija, direktora operative JKP „Gradska čistoća” , na čišćenju maratonske trase bilo je angažovano oko 600 ljudi.
Angažovali smo veliki broj komunalnih radnika i opreme tako da je do sada očišćena skoro cela trasa Beogradskog maratona sem ovog dela oko cilja trke. Tokom cele noći ekipe Gradska čistoća Beograd radile su na čišćenju i pripremi svih deonica trase za maraton. Posle takve pripreme sve je prošlo u najboljem mogućem redu.

Tregeuše za radove na otvorenom

Prema rezultatima istraživanja o stresu, skoro polovina seća da je pod svakodnevnim stresom.
Nedostatak materijalnih sredstava je najčešći uzrok stresa, dok nešto manje njih misli da je to nezaposlenost. Problemi na radnom mestu i ljudi kojima su okruženi kako na poslu, tako i u privatnom životu takođe su česti uzroci stresa.
Radna odela, kombinezoni i tregeruše. Štampa sa logom Vaše firme.
Pošteđenih od stresa, odnosno onih koji stres osećaju nekoliko puta godišnje ili gotovo nikad je samo oko 4%
Menadžeri pod najvećim, a pripravnici pod najmanjim stresom
Veliki broj zaposlenih, doživljava stres na radnom mestu. Najviše i najčešće stres doživljavaju stalno zaposleni ispitanici, svakodnevno ili više puta tokom nedelje, a najređe su pod stresom samostalni preduzetnici i umetnici. Što se nivoa pozicije tiče, najintenzivnije stres doživljavaju radnici, stručnjaci i menadžment, koji su pod stresom svakodnevno, a najmanje stresa na poslu imaju pripravnici i osobe na ulaznim pozicijama.
Kako priznaje svaki peti zaposleni ispitanik, najčešći uzrok stresa je osećaj nemoći da utiču na stvari. Veliki uzročnici stresa kod zaposlenih su i nerazumni zahtevi nadređenih, nedostatak ili loša komunikacija u timu, kao i visina plate. Nešto manje zaposlenih ispitanika za uzrok stresa navodi nedostatak sigurnosti radnog mesta, prekovremeni i rad sa klijentima.
Stres se kod većine ispitanika ispoljava kroz nervozu i razdražljivost, umor i nagle promene raspoloženja. Nešto manje ispitanika oseća dekoncentrisanost, glavobolju, stalni strah... Kod najmanjeg broja ispitanika se javljaju nesanica, pad imuniteta i fizičke promene.
Kriza utiče i na zaposlene, ali i ljude bez posla
Većina zaposlenih koja smatra da se kriza već oseti ili će se osetiti u firmama u kojima rade, smatraju da je ona najevidentnija u smanjenju plate, davanju otkaza ili zaustavljanju zapošljavanja novih kadrova. Nešto manji broj zaposlenih smatra da će kriza rezultirati zatvaranjem kompanije.

Uniforme za obezbeđenje


Svakoj školi je neophodno obezbeđenje. Bilo ono u vidu školskog policajca ili privatne službe.

Incident u Rakovici:
Ne znamo nijedan slučaj da je neko doneo nož ili „bokser“ u školu. Imamo školskog policajca i obezbeđenje, pa niko nije glup da se „igra“ i rizikuje ukor. Ove navode u vezi sa incidentom potvrdila je i direktor škole. Bokser nije pronađen, ali dečak tvrdi da je njime udaren. Imamo privatno obezbeđenje i školskog policajca tako da ne dolazi do ozbiljnih tuča - kaže direktor i ističe da će pokrenuti disciplinski postupak da bi se utvrdilo kako i zašto je došlo do sukoba i šta se tačno desilo.
Proizvodimo uniforme za obezbedjenje. Jakne, pantalone i kombinezoni su napravljeni od izdržljivog materijala, uz veliki broj modela i boja. Štampa i vez sa logom Vaše firme.

Kombinezoni u Beogradu i Novom Sadu


Proizvodni program:
  • Radna odela
  • Kombinezoni (HTZ)
  • Tregeruse
  • Prsluci
  • Jakne
  • Kuvarska i konobarska odela
  • Medicinske i hirurške uniforme
  • Lekarski mantili
  • Majice
  • Kačketi
  • Zidarske kape i kuvarske kape
  • Kuvarske bluze i pantalone
  • Konobarski kecelje i konobarske bluze
  • Kucne kecelje
  • Sito štampa i vez
Besplatna isporuka na Vasu adresu za veci deo Beograda (Zemun, Savski Venac, Vracar, Novi Beograd, Stari Grad).

Radnici dobijaju akcije NISa u 2010. god

Za sada nije poznato gde je nastao zastoj i zašto još nema podele deonica NIS-a. Kako navode stručnjaci, nema više nikakvih tehničkih prepreka da građani dobiju deo akcija. Kako je predviđeno, gradjani u Srbiji bi dobili 15 odsto akcija, dok zaposlenima i bivšim zaposlenima u NIS-u sleduje 4,5 odsto akcija, a Vlada bi trebalo da odluči o vremenu prenosa.
Izrada radnih odela, kombinezona, mantila i jakni. Kvalitetno i po Vasim merama. Stampa sa logom Vase firme. Besplatna isporuka u gradu Beogradu.
Ranije je najavljeno da bi to trebalo da se desi do kraja novembra, ali u Sindikatu radnika ne veruju da će besplatne akcije biti podeljene do kraja 2009. godine.

Predstavnici traže sastanak sa ministarstvima ekonomije i energetike da bismo saznali vreme podele i prenosa akcija na zaposlene radnike i građane. Ruska strana je donela odluku o otvaranju društva, a sam prenos akcija zavisi od naše vlade. Ne verujem da će sve to stići da urade u novembru, pa podelu besplatnih akcija ne treba očekivati pre kraja godine.
Stručnjaci ističu da će vrednost akcija NIS biti veća od nominalne vrednosti jedne akcije koja trenutno iznosi 500 dinara. Predviđeno je i da svaki građanin dobije po pet akcija ove kompanije.

Zakon predviđa da bi posao prebacivanja sa zbirnog računa na individualne račune građana brokeri trebalo da obave besplatno u korist države. To je posao vredan 10 miliona evra i čisto sumnjam da će to neko hteti da radi za džabe.
Prema odluci Vlade Srbije, građani će dobiti po pet akcija NIS-a, čija je nominalna vrednost po 500 dinara. Pravo na akcije NIS-a ima 5 miliona građana i 20 hiljada zaposlenih i bivših zaposlenih u toj kompaniji. Građani će dobiti ukupno 23 miliona akcija akcija, a zaposleni i bivši zaposleni 6 miliona akcije.

Radna uniforma za stolara

Industirija nameštaja najviše je pogođena svetskom ekonomskom krizom. U uslovima smanjene kupovne moći, ljudi se najpre odreknu trajne potrošne robe, onoga što im nije u tom momentu neophodno.
Od polovine prošle godine u drvnoj industriji Srbije ozbiljno se oseća uticaj finansijske krize. To je pogoršalo i onako tešku situaciju u privredi.
Proizvodimo tregeruse, pantalone, jakne i kombinezone specijalno prilagođene za stolare. Brinite o zdravlju svojih radnika tokom zime i poboljšajte imidž svoje firme uz kvalitetne i lepo dizajnirane uniforme Katić. Štampa i besplatna isporuka za Beograd, Staru Pazovu i Pančevo.
Kriza je dovela i do znatnog smanjenja cena proizvoda od drveta, recimo cena rezane građe niža je za više od 15 odsto, a smanjene su i porudžbine od inostranih kupaca.
Kada je reč o robnoj razmeni sa svetom, takođe se beleži pad. Tokom ove godine nastavljene su tendencije pada izvoza i uvoza s kraja protekle godine. Kao glavni faktor ističe se ekonomska kriza, koja je dovela do pada privredne aktivnosti, kako u svetu, tako i kod nas.
Kod nameštaja svih vrsta došlo je do smanjenja plasmana robe van granica zemlje. A, slična situacija je i kod uvoza.
Glavni uzrok smanjenja uvoza je pad industrijske proizvodnje i domaće potrošnje u Srbiji. Međutim, već postoje prvi znaci blagog oporavka na svetskom tržištu, koji bi trebalo da u narednim mesecima dovedu do neznatnog rasta privrede.
I pored ovako teškog stanja za plasman robe i pada cena gotovih proizvoda, naša javna preduzeća za gazdovanje šumama i dalje imaju najviše cene i najnepovoljnije uslove prodaje sirovina u regionu.
Ipak, uprkos brojnim teškoćama, ako bude više razumevanja za drvnu industriju, ova grana ima potencijale. Uz dobru razvojnu strategiju i primenu evropskih standarda, obezbediće i izvoznu orijentaciju, jer izvoz je generator svakog razvoja.
Država podstiče razvoj malih preduzeća, ali oni su ograničeni Vladinim uredbama. Jer, oprema neophodna za ovu industriju, koja se ne proizvodi u zemlji, ne može da se oslobodi carine, ako joj, recimo, vrednost ne prelazi 200.000 evra.

Fasade i gipsarski radovi - HTZ oprema

Fasade su lica stambenih kuća i zgrada. One tim objektima daju lep izgled, štite zidove od štetnih vremenskih uticaja, a osim toga služe i kao toplotna izolacija. Izraba i popravak fasada posao je fasadera (ili gipsara). Izraba fasade zapravo je oblaganje zidova jednim slojem ili slojevima materijala. Tradicionalni postupak je da se najpre na zid nanese osnovni sloj, zatim tanki sloj fasadne, koji se pre nego što se osuši izrezbari. Na tako pripremljenu osnovu fasaderi postavljaju završni sloj mešavine finog peska, kamene prašine. U novije vreme klasične se zamenjuju sintetičkim. Fasade se mogu izrađivati i na drugi način: zidovi se oblažu drvetom, kamenom (osobito mermerom), aluminijskim pločama ili pločicama od plastičnih materijala. Fasade se mogu izraditi i od keramičkih pločica. I njih ponekad postavljaju fasaderi, ali taj posao najčešće ipak prepuštaju drugim majstorima – keramičarima.
Fasaderi rade u otezanim radnim uslovima, cesto izlozeni jakom vetru i velikoj vrucini. Zbog toga mi proizvodimo i prodajemo odela koja se siju po meri svakog kupca, sa krojevima koji maksimalno koriste osobine materijala i smanjuju znojenje i stite telo od vetra. Uz to, dodajemo funkcionalnosti koje ce Vam olaksati nosenje alata na skelu. Stampa sa logom Vase firme na prslucima, kombinezonima i jaknama. Pamucne kape i kacekte za zastitu. Isporuka za Beograd, Novi Sad, Sremsku Mitrovicu ali i druga mesta u Srbiji.

Postari traze radne uniforme u Indjiji

Apatinski poštari osnovali su sindikat dostavljača pošte „Poštar“, koji od zaposlenih u PTT sistemu, okuplja isključivo poštare na terenu i koji je počeo borbu za poboljšanje uslova rada ovih ljudi. Poštari su se osigurali od svakodnevnih ugriza pasa, solidarno se međusobno pomažu, a zahtevaju da dobiju radne uniforme, jakne i obuću.

Više slučajeva, od Apatina do Bezdana, kada su poštari zadobili teže povrede od ugriza pasa, zbog kojih su morali duže da odsustvuju sa posla.
- Poštar u Bezdanu je zadobio teške povrede kada ga je napao pas, koji ga umalo nije rastrgao.

- Svaki član našeg sindikata, koji se iz dana u dan širi, dobija besplatnu nadoknadu za nezgode. Oko 100 poštara iz cele Srbije učlanjeno u Sindikat Postar.
- Pošto su poštari radnim mestom u hijerarhiji PTT na dnu lestvice, za razliku od funkcionera, šefova i šalterskih službenika, mi se trudimo da pomognemo njihovim porodicama, posebno nabavkom školskog pribora za njihovu decu - kažu apatinski poštari. Posebno ističu da je na njihove plate namet i to što sami krpe gume na biciklima, koji su im prevozno sredstvo dok rade.
Gotovo da nema nedelje da nam se guma ne probuši, naročito na periferiji grada i u Romskom naselju. Često smo prinuđeni da sami krpimo gume u tuđim dvorištima, nekad ih nosimo kod majstora i iz svog džepa plaćamo popravku. Oni još kažu da će se boriti da dobiju adekvatne uniforme i obuću, jer sada poštari često nose odela koja su nasleđena od starijih poštara i koja su dosta pohabana.
- Po 10 godina ne dobijamo uniformu, nosimo svoju radnu odeću,jakne i radne pantalone, i obuću, za vreme terenskog rada.

Kombinezoni i prsluci Beograd

Obzirom da zaposleni u mnogim delatnostima (zidarsko, gipsarsko, automehanicarsko, vodoinstalatersko) veći deo dana provedu u radnom odelu, to je naš cilj da budu što zadovoljniji noseći udobna i lepo dizajnirana odela, koja ujedno ostavljaju dobar utisak i Vašoj firmi.

Stampanje logoa Vase firme. Odela sa funkcionalnostima za lakse i bezbednije obavljanje posla.

Kombinezoni za gradjevince

I ove turističke sezone Crnogorsko primorje biće otvoreno za mnoge koji žele da rade tamo tokom leta. Crnoj Gori, prema rečima Tome Jančića, savetnika generalnog direktora Zavoda za zapošljavanje CG, trenutno treba 7.198 radnika, koliko je traženo u oglasima. Ljudi iz Srbije mogu da rade u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu ili građevinarstvu, za šta mogu da se jave Nacionalnoj službi za zapošljavanje Srbije.
Prodajemo kvalitetna radna odela i kombinezone za zidare, gipsare i farbare. Besplatna isporuka.
Sva odela sadrze dodatne funkcionalnosti kako bismo Vam tezak posao ucinili laksim.
Prodaja kombineozna i tregerusa : 064/11 65 108

Za posao u Crnoj Gori prijavilo dve hiljade ljudi iz Srbije, što je tek trećina potrebne radne snage za naše susede. Jančić otkriva da je do sada najveći broj državljana Srbije angažovan na građevinskim poslovima.
– Preko našeg zavoda poslodavci traže 4.700 konobara, 1.600 kuvara, 1.000 sobarica, 300 recepcionara, 200 poslastičara i 1.200 pomoćnih radnika. Njihova primanja zavisiće od kategorizacije objekata i od zanimanja. Najmanje plaćeni biće pomoćni radnici, sa 200 do 250 evra, dok, recimo, kuvar može da zaradi i preko hiljadu evra mesečno.
Za 2009. godinu Vlada Crne Gore odredila je kvotu za zapošljavanje stranaca i odobrila izdavanje 40.000 radnih dozvola. Najviše ovih dozvola – 13.500 biće izdato za sezonske poslove u oblasti građevinarstva (zidari, tesari, moleri, armirači...), turizma i ugostiteljstva – 10.500 (kuvari, konobari, barmeni, sobarice, prodavci...) i poljoprivredi – 3.500.
Jakne, bluze, kape i majce za gradjevince, stolare i automehanicare.
S druge strane, Nacionalna služba za zapošljavanje Srbije obećava našim radnicima veće zarade nego što navodi Jančić. Naši radnici koji budu zasnovali radni odnos u Crnoj Gori ostvariće, prema podacima NSZ Srbije, zaradu od 400 do 2.000 evra. Zanimanja u turizmu zahtevaju da oni koji budu konkurisali znaju najmanje dva svetska jezika (jedan obavezno mora da bude engleski).
Svi radnici (gradjevinari, gipsari, zidari, tesari, lakireri) u Crnoj Gori biće prijavljeni prema novom Zakonu o zapošljavanju stranaca, koji je donet po uzoru na evropske zemlje. Pomenuti zakon je počeo da se primenjuje ove godine i, prema njemu, stranci imaju ista prava kao i domaći zaposleni, što uključuje i radni staž, zdravstveno i penzijsko osiguranje. To nam je potvrđeno i u NSZ Srbije. Kako su nam rekli, to je zagarantovano Protokolom o saradnji koji je nedavno potpisan.
A, podaci Zavoda za zaposljavanje CG pokazuju da je prošle godine preko njih radilo 17.000 srpskih državljana, 9.900 Bosanaca i 7.700 Makedonaca. Od toga je samo 15.000 radilo u ugostiteljstvu i turizmu, dok su ostali bili angažovani u poljoprivredi, trgovini i građevinarstvu.